ZAŠTO BI TREBALO JESTI VOĆE?

21.07.2021.

 

Voće je poznato kao dobar izvor vitamina i minerala, kao i po njihovoj ulozi u prevenciji od gubitka vitamina C i vitamina A. Ljudi koji svakodnevno jedu voće imaju smanjen rizik od hroničnih bolesti.  Voće je važan izvor mnogih nutritijenata, uključujući kalijum, vlakna, vitamin C i folat (folna kiselina).

 

 

Nutritijenti u voću su od vitalnog značaja za zdravlje. Mnoge vrste voća su dobar izvor vitamina C, koji održava zdravlje naše kože, hrskavice i krvnih sudova. Citrusi i jagode su među najboljim izvorima vitamina C.

 

Mnogo tamno zlatno ili narandžasto voće je izvor beta-karotena. Naša tela koriste beta-karoten da bi vitamin A održavao zdravlje kože i tkiva. Dinje, kajsije, grejpfrut, lubenica, breskve i šljive su najpoznatiji bogati izvori beta-karotena.

 

Neko voće, kao što su na primer jagode i pomorandže, su dobar izvor folata, što je važno za razvoj crvenih krvnih zrnaca. Konzumiranje folata (folne kiseline) smanjuje rizik od defekata neuralne cevi, kao što su spina bifida i anencefalija.

 

Ishrana bogata kalijumom može pomoći u održavanju ili smanjenju krvnog pritiska. Banane, dinje, suve šljive, sušene breskve i kajsije su bogati izvori kalijuma.

 

Naučnici kažu da ako jedete najmanje pet porcija voća i povrća dnevno možete izgubiti na težini i zadržati odgovarajući nivo šećera u krvi.

 

Pravo vreme za voće

 

Evo nekoliko saveta koji će vam pomoći da najbolje iskoristite voće:

  • Nemojte ga jesti na pun stomak.
  • Nakon jedenja voća, sačekajte oko 30 minuta pre nego što pojedete nešto drugo.
  • Najbolje vreme za jedenje voća je pre podne. Ono postepeno povećava nivo šećera u krvi i budi digestivni sistem nakon noći.
  • Nemojte jesti voće sa hranom koja je teška za varenje.
  • Banane i avokado su teški za stomak, pa je bolje da ih ne jedete uveče. Uzmite bananu ili avokado kao popodnevni obrok kada je digestivni sistem spreman za to.
  • Ako je moguće, jedite sveže voće umesto zamrznutog i konzerviranog, jer obrađeno voće sadrži puno šećera i, najverovatnije, veštačke konzervanse, čime gubi većinu njihove hranljive vrednosti.